Hoće li mobiteli nestati iz škola? Europa polako uvodi zabrane

U lipnju 2026. hrvatske škole više nisu u fazi čekanja prijedloga ili javnog savjetovanja. Izmjene Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera donesene su početkom ožujka, objavljene u Narodnim novinama i stupile su na snagu tijekom drugog polugodišta školske godine 2025./2026. Time je pitanje mobitela, koje se godinama uglavnom rješavalo kućnim redom pojedinih škola, dobilo jasniji nacionalni okvir.

Mobiteli ostaju u torbi, a ne u rukama

Prema novim pravilima, korištenje mobitela i drugih informacijsko-komunikacijskih uređaja u osnovnim školama zabranjeno je u svim prostorima škole. To se ne odnosi samo na nastavu, nego i na odmore, hodnike, dvorišta i druge školske prostore. Iznimke su moguće samo u edukativne, zdravstvene ili druge opravdane svrhe, uz odobrenje škole.

To ne znači da učenici ne smiju donijeti mobitel u školu. Uređaji mogu biti uz njih, ali se ne smiju koristiti. U praksi to znači da mobiteli ostaju u torbama ili ormarićima, ovisno o organizaciji rada i kućnom redu pojedine škole.

U srednjim školama pravila su blaža. Zabrana se odnosi na nedopušteno korištenje mobitela tijekom odgojno-obrazovnog rada, odnosno nastave i školskih aktivnosti. Ministarstvo je procijenilo da bi potpuna zabrana korištenja mobitela u srednjim školama, uključujući odmore, bila znatno teže provediva. Ipak, srednje škole mogu vlastitim kućnim redom dodatno postrožiti pravila i ograničiti korištenje uređaja i izvan nastave.

Hrvatska je već dio europskog trenda

Češka najava uklapa se u širi europski i svjetski trend. Poljska, Nizozemska, Italija i Južna Koreja već su uvele ograničenja korištenja pametnih telefona u školama, a sve se češće raspravlja i o dodatnim pravilima vezanim uz društvene mreže i dobne granice za njihovo korištenje.

Hrvatska se u taj trend uključila na svoj način. Umjesto posebnog zakona o mobitelima, pravila su uvedena kroz pravilnik koji uređuje pedagoške mjere. Drugim riječima, korištenje mobitela u osnovnoj školi sada se tretira kao neprihvatljivo ponašanje, a škole imaju jasniju osnovu za postupanje.

Razlozi su slični kao i u drugim državama. Stručnjaci i škole sve češće upozoravaju na utjecaj pretjeranog korištenja ekrana na koncentraciju, školski uspjeh, san, mentalno zdravlje i odnose među učenicima. Mobiteli nisu problem samo tijekom nastave. Sve veća zabrinutost odnosi se i na odmore, tijekom kojih učenici umjesto razgovora i igre često vrijeme provode na društvenim mrežama.

Stroža pravila za nasilje, alkohol, droge i oružje

Izmjene pravilnika ne odnose se samo na mobitele. Ministarstvo je istodobno postrožilo i kriterije za neprihvatljiva, teška i osobito teška ponašanja učenika.

Unošenje ili konzumiranje alkohola, droge, psihoaktivnih sredstava i drugih zakonom zabranjenih tvari u školu ili na mjesta gdje se održava odgojno-obrazovni rad sada se smatra teškim neprihvatljivim ponašanjem. Isto vrijedi za udaranje, sudjelovanje u tučnjavi i ponašanja koja mogu ugroziti sigurnost učenika ili druge osobe, čak i ako nisu nastupile teže posljedice.

Posebno su pooštrene odredbe vezane uz oružje i opasne predmete. Unošenje ili korištenje oružja ili opasnih predmeta u školi više se ubraja u osobito teška neprihvatljiva ponašanja, što znači da za sobom može povući ozbiljnije pedagoške mjere.

Izostanci zbog prosvjeda više se ne mogu opravdati

Jedna od važnijih novosti odnosi se na izostanke učenika iz osnovne škole. Izostanak zbog izražavanja nezadovoljstva ili protesta učenika ili roditelja više se ne može opravdati.

Ako škola ima informaciju da roditelji iz različitih razloga ne dopuštaju djetetu odlazak u školu, dužna je o tome obavijestiti nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Ministarstvo tu odredbu objašnjava zaštitom prava djeteta na obrazovanje i obvezom škole da reagira kada postoji mogućnost ugrožavanja djetetovih prava.

Što ovo znači za roditelje?

Za roditelje to znači da se pravila o mobitelima u osnovnim školama više ne mogu promatrati kao pitanje dogovora s pojedinim učiteljem ili razrednikom. Uređaj dijete smije imati, ali ga ne smije koristiti u školi osim ako za to postoji odobren razlog.

Roditelji će i dalje moći kontaktirati djecu prije i nakon nastave, a u hitnim situacijama komunikacija ide preko škole. Upravo je to jedna od najvećih promjena u svakodnevici: mobitel više nije produžena roditeljska veza s djetetom tijekom cijelog školskog dana, nego uređaj koji se u školi koristi samo iznimno.

Rasprava o tome gdje završava korisna tehnologija, a počinje njezin štetan utjecaj, sigurno neće stati. No u lipnju 2026. jedno je jasno: Hrvatska više ne najavljuje stroža pravila, nego ih već provodi. Dok Češka planira zabranu od 2027., hrvatske osnovne škole već su zakonski usmjerene prema modelu u kojem mobiteli ostaju izvan ruku učenika, a školski dan pokušava se vratiti učenju, razgovoru i stvarnom druženju.