'Motorke' rade punom snagom, Šintić upozorava: 'Pretpostavka da je parkirno mjesto važnije od stoljetnog stabla potpuno je uvrnuta'

Pilanje triju turkestanskih brijestova izazvalo je ogorčenje brojnih građana Šibenika, posebice onih koji su uživali u njihovom hladu dok bi ispijali kavicu na tamošnjem štekatu. Ta su stabla preživjela prijašnje 'rekonstrukcije' Vanjskog, ali sada im je isteklo vrijeme. Barem tako tvrde iz Grada Šibenika.

-Nakon pregleda stanja postojećih stablašica izrađeno je stručno mišljenje i analiza od strane Šumarije Šibenik. Pregled je pokazao da su postojeća stabla, Turkestanski brijest (Ulmus pinnato -Ramosa), u prezreloj životnoj dobi. Na svim nadzemnim dijelovima (deblu, kori i krošnji) uočeni su tragovi dugotrajnog utjecaja abiotskih i antropogenih čimbenika. Utvrđeno je da su se s vremenom na deblima pojavili otvori kroz koje je prodorom vode nastalo truljenje i nekrotične izrasline, što je uzrokovalo smanjenu otpornost stabala i pojavu kukaca. Krošnje su nepravilno razvijene i slabo prozračene, a površinski korijenov sustav podiže okolnu podlogu, što otežava sigurno kretanje građana i narušava vizualni izgled trga – izvijestili su iz Grada.

Dodali su kako je predložena zamjena postojećih stablašica novim, formiranim stablima visine oko tri do četiri metra, i to, citiramo 'vrstama koje su odgovarajuće za urbane sredine, stvaraju dobru hladovinu i prihvatljive su u području submediterana kao što su npr.: Morus alba (murva), Celtis australis (koštela), Quercus ilex (hrast crnika), Aesculus hipokastanim (divlji kesten) i slično. 

-Posadit će se i dodatno visoko zelenilo i nisko raslinje kako bi se stvorio ugodan prostor za boravak građana – istaknuli su.

Maja Šintić, šibenska gradska vijećnica iz Možemo!, očekivano dobro je upoznata sa 'zelenim' temama. Često je upozoravala na pretjeranu, nepotrebnu sječu stoljetnih stabala u Šibeniku. Tako joj nije 'sjelo' ni pilanje 'trojke s Vanjskog'.

-Prije svega istaknula bih kako je značajno da je Grad uopće počeo komunicirati planove vezano uz zadržavanje, obnovu i planiranje zelenila u Gradu. Pokazuje to da su napori koji su ostvareni preko inicijativa građana, u prvom redu, a onda i oporbenog političkog pritiska da se te teme zadrže u prostoru javne rasprave, urodile plodom. Iz toga je proizašla ova situacija u kojoj se najavljena sječa brijestova komunicira uz stručno mišljenje Šumarije. Projektom je predviđeno njihovo zadržavanje uz planiranu sadnju novih stabala što je vidljivo i u dokumentaciji nabave. Što se samih brijestova tiče, oni zaista jesu stari, prema nekim saznanjima radi se o stablima koja bi mogla biti i blizu stotinjak godina stara, što onda objašnjava i njihovo loše stanje. Također, važno je napomenuti da se u Šibeniku provodi praksa izuzetnog orezivanja njihove krošnje što nije doprinijelo tome da se mogu na pravilan način razvijati. Dodamo li tome zemljane radove koji često ne mare za korijenje stabala ne čudi me da je stručno mišljenje pokazalo kako brijestove treba mijenjati, iako ne znam točno što je bilo ranije, mišljenje ili bageri koji su presjekli korijenje. Dva su brijesta jako već požutjela i vidno umiru, dok se treći još uvijek dobro drži. Bilo kako bilo, drago mi je da je zatraženo stručno mišljenje, iako mi je žao što je nužno ići u zamjenu stabala. Nadam se i svakako ću dalje pratiti tijek projekta da će se na trgu naći i veći broj stabala koji će za buduće generacije osigurati mikroklimatske uvjete povoljne za boravak na tom trgu, predah od vrućina pri kretanju kroz grad – kazala nam je Šintić.

Pitamo je, pale li se pile prelako u Šibeniku,  a sve u svrhu nekog napretka, modernizacije? Tijekom godina posječena su brojna stara stabla u gradu, na što je i sama upozoravala. Jesu li neka od njih mogla i trebala biti spašena?

-Većina ih je mogla i trebala biti spašena. Ja nisam stručna, ali znam što vidim u drugim gradovima, znam kako se zelenilo tretira u gradovima po Europi koje sam posjećivala. Kod nas se motorna pila tretira kao uobičajen alat pri uređenju javnog prostora, što je posve pogrešno. Projekti se mogu realizirati i oko postojećeg zelenila, a ne samo preko njega. U Španjolskoj stabla naranče rastu iz betona na svakom 'kantunu'. Stara stabla se uklapaju u nova arhitektonska rješenja javnih prostora, parkovi, kakav smo imali se čuvaju, a ne zamjenjuju novim stablima radi 'urednijeg' izgleda. Sjetimo se samo slučaja pitospore ispod Katedrale, čije deblo, usput budi rečeno, još uvijek viri iz zemlje tamo, a nove pitospore koje su zasađene nakon reakcije javnosti su se dijelom i posušile. Sjetimo se i drvoreda na Vidicima koji je uklonjen kako bi imali novo parkiralište. Cijela ta pretpostavka da je parkirno mjesto važnije od stabla koje tu raste desetljećima je potpuno uvrnuta. I da, smatram da se o tome nedovoljno vodi računa kao i da sva nova i buduća rješenja javnih prostora trebaju uključivati ozbiljnu, ne samo 'za fintu' brigu, već ozbiljnu brigu o postojećem zelenilu i njegovom očuvanju, kao i ozbiljne napore da se naš grad dodatno ozeleni što uostalom pokazuje se, je želja građana u anketi koju je grad proveo pri izradi Strategije zelene urbane obnove – ističe Maja Šintić.

Za kraj je pitamo je li Šibenik dovoljno zelen grad? Sadi li se dovoljno stabala?

-Moje mišljenje je da nije. Zagreb sadi tisuće stabala godišnje, Split sadi tisuće stabala godišnje, Zadar sadi tisuće stabala godišnje, a Šibenik u 2025. godini nema u planu niti jedno jedino novo stablo, a u prethodnim godinama sadili smo 20, 30 stabala od čega se najčešće radila zamjena. Šibenik je grad oskudnog prostora, posebno kada uzmemo u obzir činjenicu da ljudi u Šibeniku imaju nevjerojatan broj registriranih automobila. Ta gužva u prostoru dovela je do toga da se češće betoniraju zemljane površine radi parkinga, umjesto da se uklanjaju i zamjenjuju zelenim i javnim prostorima društvenog života. Tome je doprinijela i sustavna nebriga oko razvoja i dostupnosti javnog gradskog prijevoza. Nadam se da je sazrelo vrijeme u kojem će rješenja za parkirališta uključivati zelene krovove, u kojem će naglasak biti na osiguravanju i poticanju javnog gradskog prijevoza, a ne registraciji novih i brojnijih automobila i u kojem će biti normalno projektirati zelenije javne površine, sadnju stabala uz prometnice i gdje će se jednostavno s dužnim poštovanjem vlast odnositi prema postojećem i novom zelenom fondu – zaključila je vijećnica Možemo!.