Drniška tragedija otvorila pitanje funkcioniranja sustava: Za ilegalno oružje uglavnom dijele uvjetne kazne

Podsjetimo, 50-godišnji Kristijan Aleksić, osumnjičen za ubojstvo 19-godišnjeg Luke Milovca u Drnišu, i ranije je bio prijavljivan zbog ilegalnog i improviziranog oružja. Policija je kod njega prije tri godine tijekom pretresa pronašla ručno izrađeno vatreno oružje i streljivo, no sudski postupak još uvijek nije okončan.

Policija zasad ne otkriva iz kakvog je oružja mladić ubijen, no slučaj je ponovno otvorio pitanje koliko je sustav učinkovit u sankcioniranju osoba koje ilegalno posjeduju oružje, piše Dnevnik.

Više od četiri tisuće kaznenih djela

Prema podacima koje je policija iznijela za Dnevnik Nove TV, u posljednjih deset godina evidentirano je čak 4156 kaznenih djela povezanih s nedozvoljenim posjedovanjem, izradom i nabavljanjem oružja i eksplozivnih tvari.

Najviše slučajeva zabilježeno je 2016. i 2020. godine, a riječ je o kaznenim djelima koja obuhvaćaju ilegalno vatreno oružje, improvizirane naprave, eksplozivna sredstva i ručno izrađene puške ili pištolje.

U većini slučajeva – uvjetna kazna

Podaci za razdoblje od 2019. do 2025. godine pokazuju kako su sudovi donijeli ukupno 2089 osuđujućih presuda za kaznena djela povezana s ilegalnim oružjem.

Od toga je u čak 1882 slučaja izrečena uvjetna kazna zatvora, uglavnom u rasponu od tri mjeseca do godinu dana, puše Dnevnik.

Bezuvjetne zatvorske kazne izrečene su u samo 194 slučaja, i to najčešće od deset mjeseci do godinu i devet mjeseci zatvora. U 45 slučajeva donesene su oslobađajuće presude.

Posebno je zanimljivo da su i u predmetima koji su uključivali ručno izrađeno oružje sudovi uglavnom izricali uvjetne kazne. U devet takvih predmeta kazne su bile od šest mjeseci do godinu dana, dok je u jednom slučaju osoba oslobođena.

Stručnjak: Strože kazne same po sebi nisu rješenje

Stručnjak za vatreno oružje smatra kako samo povećavanje kazni ne bi nužno riješilo problem ilegalnog oružja.

– Visoke kazne nikad ne utječu direktno na smanjenje tih djela. Tko nešto odluči napraviti ne razmišlja hoće li dobiti jednu, tri ili deset godina – rekao je.

Dodaje kako je ključno preventivno djelovanje, bolja kontrola ilegalnog tržišta oružja te pravovremeno reagiranje institucija kada se kod pojedinaca pronađe improvizirano ili opasno oružje.

Koliko je ilegalnog oružja još među građanima?

Osim kaznenih djela, sudovi su u posljednjih nekoliko godina izricali i novčane kazne za prekršaje povezane s oružjem. Za prekršaje povezane s hladnim oružjem kažnjeno je 469 osoba, uz prosječnu kaznu od 217 eura, dok je za prekršaje povezane s vatrenim oružjem kažnjeno šest osoba, uz prosječnu kaznu od 511 eura.

Policija upozorava da se u njihovim skladištima već nalaze tisuće komada predanog ili zaplijenjenog ilegalnog oružja, no pitanje je koliko ga još uvijek postoji izvan kontrole sustava.

Tragedija u Drnišu zato je ponovno otvorila raspravu o tome jesu li postojeće kazne i postupci dovoljni da spriječe osobe sklone nasilju da dođu do oružja – ili ga zadrže unatoč ranijim prijavama.