Atmosferski fizičar najavio: Prave zime vjerojatno neće biti. Dalmacija polako postaje Sahara

Podsjetimo, najgori dan toplinskog vala bit će ponedjeljak, kada će gotovo cijela Hrvatska biti pod crvenim upozorenjem zbog ekstremno visokih temperatura. Toplinski val zahvatio je veći dio Europe, od zapadnog i središnjeg dijela kontinenta do dijelova Ujedinjenog Kraljevstva. Ponegdje je temperatura i oko 45 °C, što je za ovo doba godine ekstremno, piše Index.

"Ovo će biti sve intenzivnije"

Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, objašnjava da je jedan od ključnih razloga za sve češće i dugotrajnije toplinske valove smanjenje temperaturne razlike između tropskih i suptropskih područja te polarnih krajeva.

"Zbog toga slabi mlazna struja, koja je bitna za razmjenu zraka. Čovjek je uglavnom odgovoran za taj proces zbog zagrijavanja atmosfere. Topli zrak ne zna kud da ide osim prema hladnijem zraku pa se smanjuje razlika temperature. 

Mlazne struje su proporocionalne s tom razlikom temperatura. Kako se ona smanjuje, slabi i mlazna struja. Tada u atmosferi nastaju dugi planetarni valovi koji meandriraju i dobivaju sve veću amplitudu. Kako ih nema što otpuhati, naprave se džepovi vrućeg zraka i džepovi hladnog zraka", govori.

Pitali su ga možemo li očekivati da će ovakva događanja biti sve intenzivnija.

"Da. Najkraće rečeno, da. Možemo očekivati sve dulja i intenzivnija razdoblja suše te, slikovito rečeno, gotovo laserski precizne poremećaje vremena. Dakle, jaku tuču i vrlo obilne pljuskove za koje unaprijed ne možemo znati gdje će točno pogoditi. No glavni problem ipak će biti suše, i to u cijelom dijelu Europe u kojem živimo", objašnjava.

"Vjerojatno neće biti prave zime"

Prema Grisogonu, trend sve učestalijih vremenskih ekstrema nastavit će se i u nadolazećim mjesecima.

"Barem do kraja ove godine i do iduće veljače možemo očekivati sve više i više ekstrema, a prave zime vjerojatno neće biti. Jedan od uzroka je El Niño, prirodna klimatska varijacija, uz niz drugih prirodnih varijacija.

Na to se nadodaje antropogeni učinak, odnosno ono što mi radimo emisijama stakleničkih plinova, kao i golema količina energije pohranjena u oceanima. Čak 90 posto viška topline završava u oceanima, što je nevjerojatno visok udio. Zato možemo očekivati sve više ekstrema.

Najjednostavnije rečeno, kako raste temperatura, raste i količina toplinske energije u sustavu, a u toplijem sustavu očekujemo više ekstrema. To je dokazano još prije više od sto godina. U toplijem sustavu događa se više ekstrema, dok se u hladnijem događa manje, kao što se u hladnoj kuhinji manje toga događa", poručio je.

Zahlađenje sredinom tjedna, ali bez predaha od ekstrema

Promjena vremena uz prolaz hladne fronte prognozirana je za idući tjedan, u noći s utorka na srijedu. Grisogona pitamo što možemo očekivati.

"Između utorka i četvrtka očekuje se zahlađenje jer atmosfera pokušava uspostaviti ravnotežu, odnosno stanje minimalne potencijalne energije. To je poput loptice koja prirodno teži biti na dnu, u stabilnoj, a ne labilnoj ravnoteži. Atmosfera se, mučenički, pokušava smiriti i tada dolazi do kratkotrajnog razdoblja koje negdje može dovesti do ekstrema.

Ne mogu prejudicirati gdje će se oni dogoditi jer nemam računalo ispred sebe, ali mogu zamisliti da se, primjerice, između Krapine i Čakovca razvije snažno nevrijeme. Takvi ekstremi su neizbježni", objasnio je.

Oluje poput one koja je pogodila Zagreb će biti sve češće

Dotaknuli su se i razornih oluja poput one koja je prije tri godine pogodila Zagreb te ga pitali možemo li očekivati da će se takvi događaji ubuduće javljati češće.

"Postoji vjerojatnost da ćemo imati oluje poput one koja je 19. srpnja 2023. pogodila Zagreb. No takve se pojave ne mogu točno prognozirati. Ta je oluja bila prognozirana nekoliko sati unaprijed, što je trenutačno najbolje što možemo. Vjerujem da ćemo za godinu ili dvije takve događaje moći prognozirati dan unaprijed, što bi bio velik napredak.

Riječ je o vrlo granularnim, točkastim strukturama i ne možemo precizno reći gdje će nastati takva oluja. Ono što možemo reći jest da vjerojatnost raste. Takve pojave postaju sve uobičajenije jer ukupna količina topline i viša temperatura u atmosferi stvaraju uvjete za sve snažnije vremenske ekstreme", kaže.

Dalmacija sve sličnija Sahari

Ističe da nema dijela Hrvatske gdje u bližoj budućnosti neće biti promjena.

"Ako krenemo od istoka, Slavoniju očekuju sve češće suše. Gorski kotar bi za desetak godina mogao ostati bez stabilnog snježnog pokrivača. U sjevernoj Hrvatskoj, posebno u Međimurju i Podravini, očekujem češće oluje, što se već počinje pokazivati.

Istra će također imati pojačane oluje zbog utjecaja Alpa i događanja na moru, odnosno drugačijeg sudara maestrala sa zapadne i istočne obale prema Učki, koja te utjecaje s Ćićarijom dodatno pojačava.

Dalmacija, ovo je sad tužno, ali ona postaje polako Sahara. Srećom, Dalmatinska zagora će se još dobro držati zbog više nadmorske visine. Mnogi poljoprivredni proizvodi više neće uspijevati. Bijela vina će propadati, dok bi se masline i plavac mali još trebali dobro održati", kaže.

"Beton i asfalt nas ubijaju"

Pitali su ga što je sa Zagrebom.

"Zagreb? Joj... Ali ima i gori primjer, a to je Split. Beton i asfalt nas ubijaju. Nemamo dovoljno parkova i zelenih površina pa se grad neumitno zagrijava. Još prije više od 40 godina, kada sam ondje radio mjerenja, bilo je jasno da se Grič i Gornji grad ubrzano zagrijavaju. Danas je još više asfalta, automobila i ljudi, a zelenila je sve manje. I Medvednica se mijenja, šuma nestaje. O tome se premalo govori", rekao je.

Budući da su promjene već danas vidljive u odnosu na prije 20 ili 30 godina, pitali smo ga kako bi Hrvatska i ovaj dio Europe mogli izgledati za idućih 20 ili 30 godina.

"Za 20 ili 30 godina Europa će se još donekle održati jer ipak poduzima određene poteze. No neće moći puno učiniti. Vrijeme će biti sve toplije, a zapadni dijelovi kontinenta na sjevernoj hemisferi dobivat će sve više topline. Ovo što sad vidimo u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj pa i Engleskoj, to će biti sve češće", dodaje.

Ratovi, El Niño...

Priznaje da ga razvoj situacije sve više zabrinjava.

"Na prirodne klimatske procese nadodaje se ljudski utjecaj. Imamo nekoliko ratova u svijetu u kojima se proizvode velike količine stakleničkih plinova, a o tome se premalo govori. Ono što rade tenkovi, avioni, topovi i bombe dodatno pojačava antropogeni učinak na klimu.

Na sve to nadovezuje se i El Niño, prirodna klimatska oscilacija koja u prosjeku pridonosi zagrijavanju Zemlje. Zbog toga i možemo očekivati pretežno suho i vrlo toplo vrijeme, barem do veljače dogodine", kaže.

"Hrvatskoj treba klimatski centar"

Za kraj je istaknuo da Hrvatskoj nedostaje klimatski centar.

"Nemamo instituciju koja bi se sustavno bavila klimatskim promjenama. Državni hidrometeorološki zavod ne može sam obaviti sav taj posao. Ondje postoji sektor koji se time bavi, ali tamo radi šest ljudi od kojih četiri žene rade 10 sati na dan.

Hrvatska treba imati poseban klimatski centar, novu zgradu, vlastito superračunalo, a ne da podatke šalje u Englesku ili SAD. Trebalo bi imati najmanje tridesetak stručnjaka različitih profila. Danas nemamo dugoročnu viziju, nego se uglavnom prilagođavamo tek kada se problem već pojavi", zaključio je atmosferski fizičar i klimatolog Branko Grisogono za Index.