Sabor u četvrtak raspravlja o novom zakonu o otocima

Novi zakon predviđa poboljšanje mjera u domeni otočne razvojne politike, odnosno vodoopskrbe, prometne povezanosti, potpora za poslodavce, razvoja civilnog društva itd.

Predviđa i set novih mjera u domeni zelene i energetske tranzicije, zaštite okoliša i prirode. Obuhvaćeno je i subvencioniranje cijene prijevoza vode na otoke i otočna naselja koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav i za otočane i za gospodarstvenike.

Radi poticanja konkurentnosti otočnog gospodarstva, zadržava se postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta za otočne poslodavce, a uvodi se i nova, usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.

Zadržan je i program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi osigurati prepoznatljivost otočnih proizvoda te potaknuti proizvodnju i očuvati tradiciju, a kao dodatni poticaj uvodi se mjera kojom će se otočnim proizvođačima subvencionirati troškovi neophodni za izdavanje te oznake kvalitete.

Hrvatska godinama ulaže znatna sredstva u razvoj otoka i poboljšanje životnih prilika otočana, potvrđuju to i podaci po kojima je u 18 godina, od 2006. do 2023., uložila gotovo 5,5 milijardi eura, što je u prosjeku oko 310 milijuna godišnje.

Odrazilo se to u na snagu otočnog gospodarstva i gospodarstvenika.

Gospodarstvenici su na otocima od 2018. do 2023. uprihodili gotovo 11 milijardi eura, najviše, 2,5 milijarde u 2023. godinu. Raste i broj poduzetnika, s 4954, koliko ih je bilo 2019. godine, na 5712 u 2023. godini, kao i broj zaposlenih.

Sabor će raspraviti i konačan prijedlog zakona kojim se u Hrvatskoj provodi Akt o upravljanju podacima koji na nov način uređuje materiju upravljanja podacima koja posjeduju javna upravna tijela tj. državna, tijela općina, gradova i županija te pravnih osoba s javnim ovlastima.

Riječ je o podacima koji su neosobni, anonimizirani, zaštićeni, statistički podaci za koje javni sektor omogući upotrebu, a mogu biti zanimljivi trećim osobama za različita istraživanja.

Uredba o europskom upravljanju podacima pruža okvir kojim se dodatno jača povjerenje u dobrovoljnu razmjenu podataka i time podupire razvoj zajedničkih europskih podatkovnih prostora u strateškim područjima kao što su zdravstvo, okoliš, energetika, poljoprivreda, financije, proizvodnja, ali i javna uprava.

Cilj je staviti na raspolaganje što više podataka i olakšati razmjenu tih istih podataka među sektorima i zemljama Europske unije kako bi se iskoristio potencijal tih podataka u korist europskih građana, gospodarstva općenito i poduzeća.