Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je kako školski brod Jadran nije jedina imovina koju Hrvatska potražuje od Crne Gore te je naglasio da Zagreb raspolaže detaljnom dokumentacijom koja potvrđuje da je riječ o imovini ukupno vrijednoj više od 2,4 milijarde eura.
Grlić Radman je te poruke uputio nakon sastanka ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa u Pržnom te zajedničkog polaganja vijenaca u bivšem logoru Morinj, gdje je boravio s potpredsjednikom crnogorske vlade Ervinom Ibrahimovićem i europskom povjerenicom za proširenje Martom Kos, prenosi Index. Na sastanku je istaknuo da su dobrosusjedski odnosi, suočavanje s prošlošću, vladavina prava i poštovanje pravomoćnih presuda ključni preduvjeti za vjerodostojan europski put regije.
Nestala plovila i opomena zbog veličanja ratnih zločinaca
Govoreći o razmjerima otete imovine, hrvatski šef diplomacije pred novinarima je naglasio kako Hrvatska posjeduje precizne interaktivne mape i zapise o stanju prije i nakon početka ratnih sukoba.
-Tada smo imali oko 207 plovila u Hrvatskoj i 30-ak u Crnoj Gori, a godinu kasnije situacija je obrnuta – 207 u Crnoj Gori, a 30-ak u Hrvatskoj. Nestalo je dosta plovila pod okriljem noći, recimo jedna podmornica našla je put preko jedne države u jednu drugu državu, vojna bolnica i tako dalje. Mi imamo to sve zapisano i radi se o imovini vrijednoj više od 2.4 milijarde eura.
Osim imovinskih pitanja, Grlić Radman oštro je osudio nedavno izražavanje sućuti obitelji Ratka Mladića od strane predsjednika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića, naglasivši kako je takvo ponašanje u potpunosti suprotno europskim standardima.
-Glorifikacija ratnih zločinaca nespojiva je s europskim vrijednostima. Ratko Mladić je započeo svoj krvavi put u Hrvatskoj, sjetite se Škabrnje, Knina, napada na Šibenik. To nije pomirenje, to je nešto što ne pridonosi stabilnosti regije, poručio je ministar, dodavši kako Hrvatska podržava europski put Crne Gore, ali upozorava da se pregovaračka poglavlja ne smiju zatvarati prebrzo zbog geopolitičkih razloga bez ulaska u samu bit normi i reformi.
Stav Podgorice i zabrinutost zbog hrvatskog identiteta
S crnogorske strane, ministar Ervin Ibrahimović poručio je kako Podgorica ne podržava politike iz 90-ih godina te da je spremna za gradnju društva na temeljima istine i pravde.
-A mi danas šaljemo poruku odavde da je Crna Gora spremna suočiti se s prošlošću i da želimo graditi društvo na istini, pravdi, ali isto tako da cijenimo sve patnje ljudi koji su prošli kroz ovaj bivši logor Morinj, ali i širom bivše Jugoslavije, rekao je Ibrahimović, dodavši kako očekuje jednak odnos i prema crnogorskim građanima koji su doživjeli slične sudbine.
Europska povjerenica Marta Kos naglasila je da zajedničko komemoriranje bolnih događaja otvara put ka stabilnoj budućnosti.
Na kraju se Grlić Radman osvrnuo i na položaj hrvatske manjine u Crnoj Gori, istaknuvši kako Zagreb neće blokirati susjede, ali će inzistirati na poštovanju ljudskih i manjinskih prava te povratu oduzete imovine kroz poglavlje 23.
-Ja vam mogu reći da je to kod nas uvijek prvo pitanje: položaj hrvatskog naroda u Crnoj Gori. I uvijek ističemo da imamo osjećaj da se zatire hrvatski identitet lagano i vrlo diskretno. Evo, recimo, zadnje što je bilo, govor o Dobrotskoj čipki, gdje se, recimo, uopće ne govori o tome da je ona imala svoje hrvatsko porijeklo, kazao je ministar, upozorivši i na praksu turističkih vodiča koji izostavljaju spominjanje hrvatske baštine te zaključivši da, ako je imovina vraćena drugim zajednicama, a Hrvatima nije, to šalje zabrinjavajuću poruku.
