Prezimena iz općine Tisno: Od Crvelina, Jakovčeva i Klarina do Lapova, Obratova i Pavića

Danas – u 22. nastavku serijala - iz „Velikog prezimenika Šibensko-kninske županije“ prenosimo sažeti prikaz brojnijih prezimena iz Tisna, jedne od 15 općina u županiji.

Prikaz svih prezimena, s pratećim povijesnim napomenama i demografskim tumačenjima, nalazi se u knjizi. Izvor tih podataka je posebna studija, koju je Ivo Jakovljević naručio od Državnog zavoda za statistiku, izvedena iz popisa stanovništva u 2021.

Općina Tisno

Brojnija prezimena u općini Tisno u 2021.

Uz Tisno, u općini su i Betina, Dazlina, Dubrava kod Tisna i Jezera.

Područje današnje općine Tisno i njegova naseljenost kroz povijest

Prvi spomen imena – Tishno – je na jednom nacrtu iz 1567. godine (to je ime izvedeno iz tjesnaca između kopna i otoka Murtera). No, prve nastambe na području Tisnog su starije, jer je odlukom mletačke vlasti još 1475. pred tim tjesnacem, s otočke strane, podignut obrambeni zid s kasnijim kulama. Time je omogućen sigurniji život na otoku Murteru, ali i doseljavanje s kopna, ugroženog turskim prodorima. Zato već od 1570. mnogi iz Dubrave, Oštrice, Ivinja i Dazline pred Turcima bježe na otok. Potkraj 17. i početkom 18. stoljeća u Tisno doseljava nekoliko talijanskih obitelji, pa mjesto učvršćuje značenje glavnog na otoku Murteru. Tek početkom 20. stoljeća bogatiji grade kuće na kopnenoj strani. Ključni znak Tisnog, pomični most: jedna od posljednjih verzija mu je iz 1967., a obnovljen je 1991.

Prva tišnjanska prezimena iz 1600. i promjene broja stanovnika do 2021.

Prve matične knjige, oko 1600. godine, bilježe prezimena Bagostinović, Prokuljić i Orada. Zatim, oko 1700., slijede prezimena Frkić, Meštrović rečeni Macura i Perkov rečeni Kaleb. Na prijelazu u 18. stoljeće iz Italije doseljavaju prezimena Gelpi, Banchetti, Salomun, Filippi, Spignaroli, Arrigoni, De Paoli, Loredano, Grippenio, Bartulazzi, Coletti, Rossi, Morandi, Bolognino, Cavaletti, Bertoni, Raimondi, Alborgheti, Manzoni i Olivari, kao i Paškvalin iz Betine, Kovačev iz Trogira i Pavić iz Šibenika. Prema Krsti Stošiću, talijanske su obitelji iz okolice Brescie doveli šibenski biskupi Basso i Arrigoni, da upravljaju biskupijskom blagajnom i pomognu svojim zanatima. S njima je doselila i Gospa od Karavađa. Prema podacima Krste Stošića, u Tisnu je 1733. živjelo 1050 stanovnika u 158 obitelji, s tim što je u najbrojnijoj bilo čak 19 članova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godine 1857. u Tisnu su stanovala 1192 stanovnika, 1910. njih 1689, 1931. njih 2032 (vrhunac naseljenosti), 1961. njih 1455, 1991. njih 1431, 2001. njih 1377, a godine 2011. njih 1273 stanovnika i za popisa iz 2021. njih 1196. Na području općine Tisno godine 2001. stanovalo je 3239 stanovnika, godine 2011. njih 3094, a godine 2021. njih 2917. I u Tisnu i u njegovoj općini očit je trend smanjivanja broja stanovnika, unatoč apartmanizaciji i rastućem turizmu. Samo je u Betini u 21. stoljeću povećan broj stanovnika, sa 689 u 2011. na 731 u 2021. Istodobno je broj stanovnika u Dubravi kod Tisna smanjen sa 176 na 152, u Jezerima sa 857 na 794 i u Dazlini sa 45 na 44 osobe.

Najbrojnija tišnjanska prezimena od 1948. do 2001.

Prema popisu iz 1948., najbrojnije prezime bilo je:

Olivari – sa 84 člana u 20 obitelji stanovali su u Tisnu, a u Dazlini njih 10 u dvije obitelji, te u Šibeniku 24 (7) i u Zagrebu 12 (5), a zatim

Obratov – sa 80 članova u 20 obitelji stanovali su u Tisnu, a u Šibeniku 24 (7), te u Zagrebu 12 (4),

Stegić - Tisno 74 (16), Šibenik 9 (6).

Crvelin - Tisno 70 (12), Jezera 13 (3), Split 12 (4), Rijeka 7 (2), Zagreb 7 (3), Lučić - Tisno 61 (13), Šibenik 8 (4), Sitno Donje 33 (7),

Marov - Tisno 45 (10), Šibenik 3 (1), Zagreb 2 (1),

Kaleb - Tisno 43 (15), Šibenik 7 (3),

Veldić - Tisno 34 (9), Šibenik 6 (2), Zagreb 5 (1),

Pavić - Tisno 20 (3), Betina 36 (9),

Špadina - Tisno 18 (5), Dazlina 48 (10), Dubrava kod Tisna 51 (7), Zagreb 6 (2),

Ćuzela, Ćuzela Bilać i Ćuzela Papata – Tisno 25 (8) i još 6 (1) u Zagrebu.

Najbrojnija prezimena u Tisnu prema popisu iz 2001.

Barbača 12 (5), Barić 17 (6), Berak 24 (10), Crvelin 40 (14), Čorkalo 65 (25), Ćuzela 9 (5), Ćuzela Papata 11 (2), Ćuzela Piljac 6 (3), Fantov 19 (6), Frkić 17 (5), Grgurina 19 (7), Kaleb 15 (6), Klarin 9 (3), Lučić 30 (13), Marača 18 (8), Marov 29 (10), Obratov 76 (25), Olivari 59 (22), Pavić 26 (8), Stegić 74 (24), Špadina 11 (5) i Veldić 20 (9). I u Tisnu je očit pad stope nataliteta unazad 70 godina, ali i sve izraženiji smjerovi preseljavanja, uglavnom prema Šibeniku i manje prema Zagrebu.

Brojnija prezimena po naseljima u općini Tisno u 2021.

Betina: Bilić, Burtina, Ferara, Filipi, Girin, Jadrešić, Jakovčev, Kapov, Magazin, Mikin, Mikuličin, Pavić, Skračić, Sladić, Šandrić, Škevin, Uroda

Dazlina: Muić

Dubrava kod Tisna: Reškov, Strunje, Špadina, Vlašić, Vodanov

Jezera: Barešić, Bilan, Bračanov, Crvelin, Jelovčić, Klarin, Kovačev, Lapov, Matov, Milin, Pavlić, Pirija, Pirjak, Ukas

Tisno: Barić, Berak, Crvelin, Ćuzela, Fantov, Frkić, Gabre, Garofulić, Grubišić, Kaleb, Klarin, Lučić, Marača, Marov, Obratov, Olivari, Pavić, Stegić, Veldić

Naseljenost Betine i Jezera i njihovi prezimenski sastavi kroz povijest

BETINA: Prvi podaci o naseljenosti Betine potječu iz 1423., kad je imala 15 stanovnika u osam kuća. Uzrok naglog povećanja broja stanovnika u 16. stoljeću bili su turski prodori u Ravnim kotarima, Vrani i priobalju nasuprot Betine, te osobito doseljavanja izbjeglica iz okolice Vranskog jezera. Najstarija su betinska prezimena (prema uvidima Krste Stošića u najstarije sačuvane matične knjige): Lukašin iz 1542., Dekanović, Mikulin, Strikelić, Šandrić – kraj 16. stoljeća, Magazinović rečeni Bosnić iz 1643., Balin iz 1675., te Marin, Kapov, Radin i Mikuličin iz 1733. Vlasnici većine poljoprivrednih nekretnina u 15., 16. i 17. stoljeću bili su iz šibenske plemićke loze Divnića. Među doseljenicima u 18. stoljeću zapisana su prezimena Dongivin iz Murtera, Filipi s Korčule (kao kalafati), Ferrara iz Italije, Skračić iz Murtera i Uroda iz Drniša. Prema podacima i naknadnim procjenama Državnog zavoda za statistiku, Betina je 1597. imala oko 1600 stanovnika (s izbjeglicama), 1857. njih 855, 1910. njih 1371, 1931. njih 1484 (bio je to vrhunac naseljenosti), 1961. njih 1024, 1991. njih 813, 2001. njih 774 i 2011. njih 697 (ili kao prije turskih prodora do Vranskog jezera, sredinom 16. stoljeća). Uoči Drugog svjetskog rata najbrojnija su sljedeća prezimena: Sladić – 20 obitelji, Bilić i Bokan – po 14, Juroš 13, Jadrešin i Škevin po 11, Kapov i Mikin po 10, Jakovčev, Magazin i Šandrić po 9, Girin 8 i Pavić 7 obitelji. U razdoblju od 1948. do 2011., između tih dvaju popisa stanovništva, najbrojnija su sljedeća betinska prezimena (abecednim redom): Bilić, Ferara, Filipi, Jadrešić, Jakovčev, Kapov, Magazin, Mikuličin, Pavić, Skračić, Sladić, Šandrić, Škevin i Uroda. U odnosu na većinu drugih mjesta u županiji, Betinjani se manje raseljavaju, pa su i manje promjene prezimenskog sastava u 2021. u odnosu na onaj iz 1948. Smjerovi tih iseljavanja Betinjana, koji su slabijeg intenziteta, uglavnom su u Šibenik, te donekle u Split, Zadar i Rijeku, ali uz sve izraženiji pad stope nataliteta. Za razliku od većine naselja u Šibensko-kninskoj županiji, Betina je od 2011. do 2021. povećala broj stanovnika, i to sa 689 na 731 osobu!

JEZERA: Godine 1740. Jezera imaju 620 stanovnika u 110 kuća. Nakon Prvog svjetskog rata u Jezerima je 800 stanovnika u 120 kuća, a 1939. godine gotovo 1000 stanovnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 1961. ih je 936, 1991. njih 838, a 2001. njih 841, te 2011. njih 800. Najstarija su prezimena: Grubić, Perošić, Šantić i Vučinović (15. i 16. stoljeće), pa Vukatov, Tomičev, Bracanov, Milin, Meštrov, Crvelin, Božin, Friganović, Matešin, Ivin (18. st.), te Arbanas, Ukas, Hlapov, Bilanov, Paduanov, Klarin, Pirija, Svirčev, Barin, Jadrijev, Marov, Lampalov, Tavela, Mihatov i Stupin (na prijelazu u 19. stoljeće). Uoči Drugog svjetskog rata, najbrojnije su obitelji Bračanov, Klarin, Lapov, Milin, Crvelin i Tomin. Najbrojnija prezimena za popisa stanovništva u 1948. bila su: Klarin 164 (29), Lapov 97 (14), Milin 88 (18), Bračanov 67 (12) i Pirija 59 (13). Za popisa u 2001. ta su najbrojnija prezimena odreda (kroz pad stope nataliteta i djelomično preseljavanje u Šibenik, Zadar, Split i Zagreb) smanjila broj članova i obitelji, pa ih ima ovoliko: Klarin 152 (55), Lapov 82 (28), Milin 52 (18), Bračanov 65 (25) i Pirija 44 (15). U razdoblju od 2011. do 2021. broj stanovnika u Jezerima se smanjio sa 857 na 794.

Metodološka napomena: ZAŠTO DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU ŠTITI PODATKE O MALOBROJNIM PREZIMENIMA? Dosad je više komentatora Velikog prezimenika ŠKŽ pitalo „zašto na nekom od popisa nema mojeg prezimena“. U knjizi i o tome piše jasno obrazloženje. Podaci prikupljeni popisom stanovništva su anonimni. Ako bi se objavili podaci i o izrazito malobrojnim prezimenima, lako bi se moglo doći do identifikacije pojedinca u pojedinom naselju ili gradu. Zato EU Uredbom o zaštiti podataka iz 2016. štiti podatke o rijetkim prezimenima (s manje od 10 nositelja prezimena) zabranom njihova objavljivanja, bez posebne dozvole. Ipak, podaci o malobrojnim prezimenima postoje u Velikom prezimeniku ŠKŽ iz popisa stanovništva od prije 2016.